| ZDRAVI GRAD |
| Naslovnica |
| O nama |
| Podupiratelji |
| Zanimljivi linkovi |
| Naša izdanja |
| Foto galerija |
| Kontakt |
|
 |
 |
| zaklada.civilnodrustvo.hr |
| Udruga Zdravi Grad je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge |
| PARTNERI |
| Mreža udruga osoba s invaliditetom www.zaklada-kapzaslap.hr |
 |
| I Vi svojim prilogom možete pomoći stvoriti bolji i zdraviji grad! |
| PROJEKT "ŽIVI BILI" | FOTO GALERIJA | ||||||||||
U Hrvatskoj neočekivani zastoj srca odnese oko 6000 života godišnje ili 20 na dan, a u Splitu zbog takvog zastoja srca iznenadna srčana smrt zadesi jednu osobu svaki dan, odnosno više od 300 građana godišnje. Neke od njih bi mogli spasiti ako bi odgovarajuća pomoć stigla dovoljno rano. Naime, svaka minuta odlaganja reanimacije defibrilacijom ( Zbog toga želimo educirati volontere laike koji rade ili stanuju na mjestima gdje se očekuje jedan iznenadni zastoj srca u dvije godine; gdje se okuplja više od 250 osoba starijih od 50 godina (ili > 500 osoba prosječne populacije) najmanje 16 sati dnevno, a kako bi mogli u što kraćem vremenu (najbolje unutar 3-5 minuta) priskočiti i započeti s Na taj način bi se moglo spasiti nekoliko života godišnje u Splitu, ovisno o broju lokaliteta opremljenih defibrilatorima i educiranim volonterima, stupnju educiranosti volontera i entuzijazmu svih učesnika u projekti (O)ŽIVILI!. Autori članka: Prof. dr. sc. Drago Rakić i Andrea Russo, prof.
ŽIVI BILI Mnoge osobe, najčešće koronarni bolesnici (angina pektoris, infarkt srca), ali i "zdrave" mlađe osobe ili sportaši, umiru pod slikom iznenadne srčane smrti, a nakon neočekivanog zastoja srca. Na taj način u SAD godišnje umire oko 350 000 (1000 na dan!), u Hrvatskoj 6-7 tisuća osoba, a u Splitu preko 300 (1 dnevno), odnosno 1-2 na 1000 stanovnika godišnje. To je više od ukupne godišnje smrtnosti od SIDA-e, karcinoma dojke i prostate, kućnih požara, vatrenog oružja (izvan rata) i saobraćajnih nesreća zajedno. Do nedavno, se od iznenadne smrti uspijevalo spasiti samo 2-5% osoba sa zastojem srca, a modernom opremom (automatski defibrilatori) i reanimacijom, moglo bi znatno više. Kako? Naime, 75-80% zastoja srca uzrokuje tzv. fibrilacija klijetki, fatalna aritmija s kaotičnim i neučinkovitim kontrakcijama srčanog mišića, a jedini način "liječenja" je rana defibrilacija, odnosno ponovno uspostavljanje aktivnosti srca elektrošokom. Defribilacija se mora provesti što prije, jer se šanse unesrećenog da preživi smanjuju svakom minutom odlaganja za 7-10%. Osim toga oštećenje mozga započinje već 4-5 minuta, a konačno je 10 minuta nakon prekida cirkulacije zbog ZS. Masiranjem prsnog koša i umjetnim disanjem može se "kupiti" još desetak minuta. Tada se vjerojatnost preživljavanja svakom minutom smanjuje za "samo" 3-4%, odnosno preživljavanje žrtava zastoja se udvostručuje ili utrostručuje! Međunarodne smjernice za oživljavanje iz 2000. godine traže da se izvan bolnice defibrilira unutar 5 minuta od nastanka zastoja srca, što uz klasičnu opremu, osoblje i organizaciju nije moguće, pa predlažu razmještaj automatskih vanjskih defibrilatora (AED) na mjesta većeg okupljanja ljudi (robne kuće, autobusne i željezničke stanice, trajektne i zračne luke, sportska borilišta i drugo), uz široku edukaciju potencijalnih reanimatora laika (vatrogasci, policajci, posade trajekta i zrakoplova) koji se po prirodi posla mogu naći na mjestu zastoja srca. Naime, pokazalo se da je preživljavanje nakon zastoja srca veće u gradovima gdje su laici, tečajem od 3-4 sata, naučeni reanimirati i defibrilirati pomoću AED. AED je mali kompjuter, kojeg se ne može zloupotrebiti, portabilan, jeftin i težak svega 2-3 kg, koji prepoznaje fibrilaciju klijetki, određuje potrebnu enegiju "šoka", tekstom i glasom (neki i na hrvatskom jeziku) sugerira način oživljavanja, što omogućava neprofesionalcima sigurnu i učinkovitu defibrilaciju. Većina žrtava iznenadne smrti ne može unaprijed obilježiti, jer nemaju saznanja o bolesti srca. Kada se srčani zastoj ipak dogodi, najčešće kao fibrilacija klijetki, njihovo preživljavanje ovisi o tome da li se u tom času u njihovoj blizini našla osoba koja zna i može provesti oživljavanje uključujući i defibrilaciju u prvih nekoliko minuta zastoja srca. Brojni su dokazi učinkovitosti AED u rukama neprofesionalaca. Primjerice 1997.-99. godine u 70 kazina u Las Vegasu od 105 žrtava zastoja srca preživjelo je 56 (53%) zahvaljujući posjedovanju AED-a i obučenosti krupjea. Slične rezultate su postigli na aerodromu u Čikagu, policajci i vatrogasci u Rochesteru u SAD, te mnogi drugi u SAD, Kanadi i Europi. Posljednje 2 godine u Sloveniji se također provodi program uvođenja AED na javne površine i u manje zdravstvene ustanove (domovi zdravlja, ljekarne). Tako su između ostalih razmještena 34 AED-a poklon Krke, tvornica farmakoloških proizvoda, i njih 30, poklon Triglava (zdravstvenog osiguranje). Uz to je educirano veći broj neprofesionalaca s radnim mjestom u blizini postavljenih AED-a. U splitskoj bolnici se zadnje 3 godine, u sklopu projekta "Pristup nagloj smrti", tečajem educiralo oko 500 medicinskih sestara i nabavilo 13 AED aparata manjim odjelima, a od nedavno se započelo i s osposobljavanjem vatrogasca i policajaca za reanimaciju, s namjerom da se edukacija proširi i na druge potencijalne reanimatore i uskoro nabavi veći broj AED-a koji bi se razmjestili na više lokacija u gradu. U ovom gradu umire na desetke osoba koje bi mogli spasiti mnogi od nas. Zato svaka zajednica, pa i naša splitska, treba: 1. Naći odgovor na veliki problem zastoja srca u zajednici. 2. Odgovoriti na izazov odmah, jer se umiranje svakodnevno nastavlja. Defibrilacija s AED nije više novost niti je komplicirana, a visoko je učinkovita ako se brzo primjeni. 3. Iznenadnu srčanu smrt ne smije se prihvaćati kao smrt prirodnog uzroka jer je, napretkom tehnologije, moguć vrlo učinkovit tretman. 4. Ne vjerujmo pesimistima ni defetistima, ne prihvaćajmo ne kao odgovor. Barijere koje su često najveće u našim glavama, srušimo! prof. dr. sc. Drago Rakić |
|
