Ovaj program namijenjen je unapređenju zdravlja u poslovnim okruženjima. Svijet rada, naime, oduvijek je obilježen mnogobrojnim zdravstvenim rizicima, počevši od sveprisutnog stresa, preko mogućnosti profesionalnih oboljenja i povreda, pa sve do zlostavljanja i mobbinga. Nezdrava okruženja karakterizira nizak radni moral i motivacija, niska produktivnost te visoka razina izravnih i neizravnih šteta. U suvremenim uvjetima globalne kompeticije, ove pojave donose velike gubitke poslodavcima, svima u procesu rada, te društvu u cjelini. Stoga, diljem svijeta pokreću se inicijative koji imaju za cilj prevenciju ovih pojava i promicanje zdravlja u radnim okruženjima.

Tjelovježba, joga, zdrava prehrana, izgradnja zdravijih poslovnih odnosa i radnih mjesta, te prevencija kroz informiranje, izdavanje publikacija, predlaganje pozitivnih zakonskih promjena i edukaciju jedan su od ciljeva i ovog našeg programa. Želite li Vašu organizaciju ili ustanovu uključiti u neke od programa i sadržaja, javite nam se i naši će Vam stručnjaci ponuditi cjelovita rješenja po Vašoj mjeri.

Voditeljica programa: Andrea Russo, prof. koja se već duži niz godina bavi problemima vezanim uz svijet rada. Tema doktorata kojeg će braniti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je upravo iz područja mobbinga, odnosno zlostavljanja na radnom mjestu.

Profesorica Andrea Russo i profesorica Andreja Kostelić - Martić osmislile su edukativni letak o Mobbingu, kako bi problematiku približile širokom sloju ljudi.

Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu ili više njih, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Zlostavljana je osoba bespomoćna, u nemogućnosti je da se obrani. Takve se aktivnosti odvijaju najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci. Zbog visoke učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponašanja to maltretiranje dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje.

Definicija mobbinga u francuskom Zakonu socijalne modernizacije br. 2002-73 od 17. siječnja 2002. glasi:

"Mobbing je psihičko maltretiranje što se ponavlja putem akcija kojima je cilj ili posljedica degradacija radnikovih radnih uvjeta, koje mogu uzrokovati napad i nanijeti štetu ljudskim pravima i ljudskom dostojanstvu, naštetiti fizičkom ili mentalnom zdravlju ili kompromitirati žrtvinu profesionalnu budućnost."

Sustavno proučavanje mobbing-ponašanja počelo je prije 20-ak godina (1980-ih, Heinz Leymann). Naziv je stvoren od engleskoga glagola to mob, što znači nasrnuti u masi, bučno navaliti na nekoga, i imenice mob koja znači rulja, gomila, puk, svjetina, ološ, a skovan je prema istraživanjima Konrada Lorenza koji je opisao ponašanje nekih životinja koje se udruže protiv jednog člana, napadaju ga i istjeruju iz zajednice, ponekad ga dovode i do smrti.

U svjetskoj literaturi različiti se autori koriste različitim terminima koji se odnose na mobbing. Termin mobbing najčešće se rabi u švedskoj, njemačkoj i talijanskoj literaturi, dok u zemljama engleskoga govornog područja nailazimo na termin bullying, a u SAD-u su najčešći termini work abuse ili employee abuse. Bullying je i termin koji u engleskoj literaturi često označava i maltretiranje učenika u školi od strane učenika i/ili nastavnika.


Na pitanje zašto se tek posljednjih 20-ak godina počeo proučavati mobbing, Leymann je naveo dva razloga:

"Posljednjih dvadeset godina 20. stoljeća promijenjena je koncepcija odnosa prema radniku i radnim odnosima. Nastaje nova kultura rada u kojoj radnici imaju veliku vrijednost i prava, stoga su nastala mnoga istraživanja tog fenomena sa željom da ga se što bolje prepozna i da se odrede njegova obilježja kako bi se moglo raditi na poboljšanju kvalitete međuljudskih odnosa i na prevenciji mobbinga"

Istodobno su velika konkurencija na tržištu, globalizacija, organizacijske promjene (privatizacija, spajanje, restrukturiranje, informatizacija), ekonomska kriza, new economy, nesigurnost radnih mjesta i očekivanja fleksibilnosti radnika doveli do povećanja učestalosti mobbinga. Psihička maltretiranja postala su uočljivija nego ikad prije. Poslodavci su prisiljeni analizirati svaki problem koji ima negativne posljedice na produktivnost i na troškove proizvodnje. Istraživanja su dokazala da je jedan od važnih činitelja pada produktivnosti i mobbing. Vrlo poznati talijanski psiholog Kaneklin, specijalist psihologije rada, ovako je opisao zbivanja u new economy: "Kompetitivne borbe ne vode se više na planu tehnološkog razvoja, već na planu kvalitete osoba koje su uključene u proces zajedničkog mišljenja." (Kaneklin, C., Isolabella, M. C., 1997.).